Svjetska meteorološka organizacija je 2022. godine merenjem utvrdila da su štetni gasovi na mnogo višem nivou, nego što je to dozvoljeno i stavila za cilj da sve zemlje, koje su potpisnice Pariske deklaracije do 2040. godine smanje štetne gasove na normalne parametre.

 

Tim povodom se juče i danas u Berlinu održava konferencija koja je sazvana od strane Njemačkog Ministarstva za ekonomiju i zaštitu klimatskih promjena. Fokus konferencije je bio na sveobuhvatnoj procjeni napretka od 2022. godine, kada su u pitanju izlivi štetnih gasova u Nemačkoj i Evropi.

 

Zaključeno je da se, zemlje članice Evropske Unije, kao i sama Republika Njemačka, nisu pridržavale određenih uslova i da ne postoji mogućnost, ukoliko se nastavi ovim koracima, da se zadati ciljeve do 2040. godine ostvare.

 

Vrlo su važne činjenice da su arapske zemlje, koje su 13. decembra 2023. na UN klima konferenciji u Dubaiju, uradili globalni protok CO2 i ostalih štetnih gasova i zaključili da će se oni pridržavati normi i pokušati zaštiti okolinu, od štetnih gasova.

 

Pored ovoga arapske zemlje su odlučne u namjeri da ispoštuju pravila i izvrše zadane ciljeve kako bi se temperatura zemaljske površine smanjila na od 1,5 stepeni.

 

Sama EU politika ima veliki značaj, zato su i uvedene te zakonske norme što se tiče zaštite klimatske okoline. Sve zemlje evropske članice su potpisale da će se na petogodišnjem nivou pridržavati tih normi, koje su propisane do 2040. godine.

 

Norme će se održavati u tri faze. Prva je informativna i u njoj je predloženo kako i na koji način da se one sprovedu. Druga je tehnička i ona će podrazumijevati dijaloge koji će se voditi i koji će imati posebne značaje da se vidi kako da se norme urade i treća faza će biti izrada rezultata na osnovu kojih će se vidjeti kako i na koji način smanjiti izliv gasnih supstanci u atmosferu.

 

Meteorološka svjetska organizacija je zaključila da su od 2022. godine do danas štetni gasovi poput CO2, CH4 i N20 porasli, umjesto da su se smanjili, tako da će se morati pod hitno početi raditi na smanjivanju da bi se ciljevi zagrijevanja zemljine površine dostigli.

 

Isto tako, vrlo je zanimljivo da je jedna agencija, za ispitivanje globalniih zagrijevanja na evropskoj površini, sprovela istraživanja, koja su izvedena takođe 2022. godine, u kom je utvrđeno 53,8 gigatone CO2 akvivalente, što je, ako uporedimo sa prošlom godinom, povećanje od 1,4 procenta. 

 

 

Ovoj prestižnoj konferenciji, oba dana, prisustvovao je i privrednik Miroslav Kojadinović, član komisije iz Bundesverband organizacije sudskih vještaka, koja se bavi tumačenjem zakona o energetskoj efikasnosti u Njemačkoj, koji nam je prenio utiske sa konferencije i otkrio šta Srbiju i Bosnu i Hercegovinu očekuje kada je ova tema u pitanju. 

 

„Bosna i Hercegovina je, kao i Srbija, potpisnica Pariske deklaracije u kojoj se sve potpisnice obavezuju da rade na smanjenju štetnih gasova. Ja sam lično srećan i mogu da kažem da će sada u martu Bosna i Hercegovina dobiti status pregovarača u EU, tako da stoji jedan veliki zadatak pred BiH, ali i pred Srbijom. Mi moramo, na samom početku, donijeti minimalno 80 zakona na nivou zemlje da bi BiH ušla u EU. A što se tiče štetnih gasova, ako BiH i Srbija ne bude uradila ništa po tom planu postoji mogućnost da će sve firme koje imaju eksportne mogućnosti i koje izvoze svoje proizvode, morati plaćati taj dodatni porez na CO2. U tom slučaju to bi bilo loše za te firme, jer one svoje proizvode automatski neće više moći prodavati po cijenama koje su držali do tada, a samim tim neće moći biti konkurentne na tom tržištu, zbog doplaćivanja obaveza na svaki proizvod od  štetnih gasova CO2. Sada je trenutno cijena CO2 štetnog gasa, po toni, 58 evra u Njemačkoj, a kako će dalje biti i kako će se u buduće razvijati, to ćemo videti“, rekao je za Dnevne.at Kojadinović.